AmirB
Age :
Registration date : 2008-04-28
Broj komentara : 45
Lokacija :
|
 Naslov komentara: DZEDINE PRICE UNUKU Sun May 04, 2008 10:40 pm |
|
|
DEDINE PRICE UNUKU
Stari dedo,nije imao sa kime da popije kafu, pa pozove unuka, hocu dedo, ako ces mi ispricati pricu, dedo nejmade, drugoga izlaza pa prista.
 
E moj unuce bijo jedan stari dedo, bas vako ko ja pa ga nije volijo niko, posto je samo smeto po kuci.
Tako njegova snaha naredi covjeku da ga nosi kud zna iz kuce.Drugoga izlaza nije bilo, sin oca stavi na leda, te krenuse u sumu,poslije duzega vremena dedo upita sina,jeli sinko dokle smo dosli, do one velike bukve babo, E dobro je nemoj me dalje nositi.Sto upita sin, nemoj dalje, ovdi sam ija svoga oca ostavijo.
Jeli tako svakme bude kad ostari, upita sin, jeste sinko.Sin se uplas te ponovo vrati dedu kuci,pa naredi zeni da ga mora dobro slusat.Neboj se dedo necemo mi tebe baciti, rece unuk ispijajuci kafu.
Pitao unuk dedu,jeli on prije asikovao sa nenom, jesam sinko, kako nisam jednom dok smo jos bili mladi, pitam ja zenu da malo asikujemo da se posjetimo na doba nasega asikovanja, bila zima pa nam malo dosadno a nena jedva doceka e vala bas bi bilo fino,hajde ti pod pender a jacu otvoriti pa da se bas posjetimo, imamo vala puno vremena.Dedo je izasao pod pender a nena ti otvori pender pa sve dok dedi nije dosadilo, hajde otvori vrata dosta je vise ozeboh, ma sta to ti kazes, otvori vrata, kakva bi ja bila cura kad bi momku otvorila vrata, tako je dedo nocijo napolju i nikad vise nije asikovao.
Unuk je molijo za jos jednu pricu.
Pare bez vrijednosti,
Jedan stari sufu prodavao je sve i svasta da bi zaradio za zivot. Ostavljao je utisak priglupog covjeka, jer su mu ljudi cesto placali laznim novcem, ili su mu govorili da su vec platili, iako to nije bila istina, ali on je uvijek vjerovao ljudima na rijec.
Kada mu je kucnuo sudnji cas, pogledao je ka nebu i rekao: "Gospode, toliko sam laznih para primio od ljudi, ali ih nikada nisam osudio zbog toga; ogranicio sam se na misao da ne znaju sta cine. I ja sam moneta bez vrijednosti, zato, molim te, nemoj me osudjivati"
Tada je zacuo glas: "Kako je moguce osuditi nekog ko nije osudjivao
U jedno selo došao je stranac koji je želio da se tu nastani. Na putu je susreo starca i upitao ga kakvi su ljudi u selu. Starac mu je odgovorio pitanjem:
¨A kakvi su ljudi bili tamo gdje si do sada živijo?¨
¨Loši¨, odgovori došljak. ¨Svi su bili pakosni i svađalice¨.
¨Produži, stranče, dalje. I ovdi su takvi ljudi¨, odgovori mu starac.
Poslije izvesnog vremena, u selu se pojavio drugi stranac. I on je želijo da se tu nastani. I njemu je starac postavio isto pitanje, a došljak je odgovorio:
¨Dobri su bili ljudi, lijepo smo se slagali, ali ja sam odlučio da malo promjenim sredinu¨.
¨I ovdi su dobri ljudi¨, odgovori starac. ¨Slobodno se ovdi useli.
Nekada davno je dedo svome unuku ispricao jednu životnu istinu.
U duši svakog čoveka se vodi bitka. Kao borba izmedju dva vuka. U duši svakoga od nas.
Jedan vuk predstavlja zlo. Predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivicu, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...
Drugi vuk predstavlja dobro. Predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrotu, srdačnost, darežljivost, istinu, suosećanje i vjeru.
Unuk se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vriedno usmjeri u dubinu dedovih rieci, pa ga upita;
-Koji vuk na kraju pobjedi?
Dedo odgovori sa smeškom na svom starom licu:
-Pobjeduje uviek onaj koga hraniš...
Ovako mi u Luci asikujemo.
San
Jednom je jedan pobožan čovjek sanjao san kako bježi od lava. Čovjek pobjegne na drvo i sjede na jednu granu drveta. Pogledavši dolje ugleda lava koji ga čeka. Zatim čovjek pogleda na stranu i ugleda dva pacova kako kruže oko grane, na kojoj je sjedio i jedu je. Jedan pacov je bio crn a drugi bijel. Činilo se da će grana uskoro pasti na zemlju. Čovjek sa strahom opet pogleda dolje i ugleda crnu zmiju kako otvara svoja velika usta tako da mu se činilo da će upasti u njih.
Čovjek pogleda iznad sebe da vidi imali nešto zašto bi se mogao uhvatiti. Ugledao je drugu granu sa saćem meda na njoj. Kapi meda su kapale iz saća. Čovjek htjede da okuša jednu kap. Pružio je jezik i okušao kap meda koja je pala. Med je bio veoma sladak. On htjede da okuša još jednu kap. Kada to uradi izgubi se u slasti meda. Tako da zaboravi pacove koji su jeli njegovu granu, lava na zemlji i zmiju koja je sjedila ispod njega. Nako izvjesnog vremena probudi se iz svog sna.
Tražeči značenje sna otišao je do pobožnog učenjaka. Ovaj mu reče: �Lav kojeg si vidijo je smrt. Uvijek te progoni i ide za tobom kuda god da ideš. Dva pacova bijeli i crni pretstavljaju dan i noć. Bijeli predstavlja dan a crni noć. Oni kruže jedan za drugim, jedući tvoje vrijeme i približavajući ti smrt. Velika crna zmija sa velikim ustima je tvoj grob čekajući da padneš u njega. Saće meda je ovaj svijet a slatki med je uživanje ovog svijeta. Mi volimo da okušamo slatko uživanje ovog svijeta želeći sve više i više. U međuvremenu se izgubimo u tom uživanju tako da zaboravimo naše vrieme . . . našu smrt i . . . naš kraj.�
Početak priče ide daleko u prošlost, kada je neki muškarac kaznio svoju petogodišnju ćerkicu, jer je izgubila neku vrlo dragocjenu stvar, a para je u onom vremenu bilo vrlo malo.
Bio je Bajram. Sledećeg jutra je djevojčica donjela malu kutiju na poklon i rekla: ;Babo, to je za tebe!;
Babi je bilo vrlo neugodno, a kada je otvorio kutiju i vidijo, da unutra nema ničega, jako se naljutio. Ćerkicu je prekorijo: Ako nešto pokloniš, očekuje se da se u kutiji nešto nađe!;
Djevojčica ga je žalosno pogledala i s suznim očima rekla:Babo, ali nije prazna. Do vrha sam je napunila poljupcima samo za tebe
Babo je bio ganut. Kleknuo je pred ćerkicu, jako je zagrlio i zamolijo je za oproštaj. Do kraja života čuvao je tu kutiju pored kreveta i uvijek, kada se osjećao izgubljeno i očajno, uzeo je, otvorijo, i iz nje uzeo jedan poljubac i setijo se ljubavi koju je ćerka spremila unutra.
Svako od nas ima kutiju punu poljubaca i ljubavi, koju nam poklanjaju voljeni, prijatelji, djeca, Bog Ne postuje važnije stvari, koje bi mogli dobiti. Prijatelji su Dobri koji nas dignu s dna, kada imamo poteškoće i podsjete nas na to, kako se leti.
Da slusamo stare ljude mlogo bi nam lakse i bolje bilo.
Kahvalenisanje je cesto pratilo raspolozenje pa su uz kafu cesto isle razne sale, planirali poslovi,pricale price a cesto i savjeti, ovdi ima malo sale,malo i savjeta koji se odnose na zivot.Mozda prve dedine lekcije unuku. |
|
